Pamtimo zločin u Orahovcu: 21 godina od zločina nad srpskim civilima

Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će i ovog 18. jula 2019. godine, zajedno sa porodicama žrtava, prisustvovati komemoraciji, na groblju Orlovača, na kome će položiti venac sa natpisom “Pamtimo zločine u Orahovcu”. I ovim činom Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će izraziti saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, kao i podršku njihovim zahtevima za utvrđivanjem svih činjenica o ovom zločinu i privođenjem svih počinilaca pravdi.

Prijedor – masovna grobnica tišine

„Od građana koji su lojalni Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini traži se da na svojoj kući na vidno mjesto istaknu bijele zastave, bijele zastave, bijele zastave…“ odzvanja sa Radio Prijedora glas Milomira Stakića u proleće 1992.

Kandić za N1: Iz Parlamenta Srbije najužasnija poruka prema žrtvama Srebrenice

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, za N1 je kazala da je 11. juli u Beogradu obilježen sa zahtjevom da zvaničnici te zemlje priznaju genocid kao djelo koje je počinjeno.

Nasuprot službenoj politici Srbije, pojedine nevladine organizacije ipak su obilježile godišnjicu genocida, a Kandić je kazala da je običaj predstavnika civilnog društva u Beogradu da 10. i 11. jula organizuju brojne akcije i događaje.

Koji genocid?

Marina Kljajić, zastupnica žrtava iz Fonda za humanitarno pravo, govori o suđenjima pred domaćim sudovima za masovna streljanja bošnjačkih civila posle pada Srebrenice u julu 1995: „Ne koristim reč genocid, jer se nikome u Srbiji ne sudi za genocid, kao ni za zločin protiv čovečnosti”. Razgovor vodi Svetlana Lukić.

Preuzeto sa portala Peščanik

(English) Until Justice is Served: A Promise for the Bytyqi Brothers

Sadržaj dostupan na English.

Ambasada SAD za Insajder o slučaju Bitići: Problem koji nećemo da zaboravimo, Guri odgovoran barem po komandnoj liniji

Slučaj aktivistice Todorović: Sud u Strasbourgu traži odgovore od Srbije

Danas ističe rok koji je Sud u Strasbourgu dao Srbiji da odgovori šta je vlast učinila da zaštiti Sofiju Todorović, kojoj je zaprijećeno jer je stala u zaštitu Albanca Mona Djuraja, vlasnika pekare u beogradskom naselju Borča.
Djuraj se nasao na meti desničara zbog fotografije njegovog brata objavljene na Facebooku, na kojoj simbolično pokazuje dvoglavog orla sa albanske zastave.

Priča Zorana Kosanovića.

Preuzeto sa portala Al Jazeera

„Nismo bili krivi ni za šta, ali su zlo usmerili ka nama“

Iva Radić 28 godina traga za telom svoga oca, žrtve ratnog zločina, govori za Danas. Iva je imala osam godina kada je njenog oca, teško bolesnog i zbog distrofije mišića, vezanog za kolica još od šesnaeste godine, u nepoznatom pravcu odvezao njegov prijatelj.

Iz Brisela poručili: U EU nema mjesta veličanju ratnih zločinaca

Nakon što su dvanaest udruženja žrtava u BiH poslije konačne presude nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću poslala pisma na više od 1.000 adresa, zahtijevajući podršku u zabrani negiranja genocida, iz Evropske unije (EU) stigao je i odgovor u kojem je navedeno, uz ostalo, kako u EU nema mjesta zapaljivoj retorici, a pogotovo veličanju ratnih zločinaca na bilo kojoj strani.

Udruženja žrtava genocida, ratnih silovanja, te logoraša nakon izricanja kazne doživotnog zatvora za nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, u aprilu ove godine, zatražili su od međunarodnih zvaničnika da se izvrši pritisak na bh. vlasti da se povuku odlikovanja data osuđenim ratnim zločincima, da se onemogući imenovanje ulica i institucija po osuđenim zločincima, kao i zabrani negiranje genocida.

Temat – Ratni zločini

Treća epizoda Remarkerovog Temata govori o odnosu Srbije prema nasleđu ratnih zločina. Na koji način se u Srbiji danas gleda na zločine koje su počinili pripadnici srpskih snaga u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije? Da li Srbija prihvata činjenice o zločinima utvrđene na međunarodnim i domaćim sudovima? Koliko će vremena proći pre nego Srbija izgradi odgovoran odnos prema zločinima iz prošlosti.

O ovim i drugim pitanjima za Remarker govore: profesorka Dubravka Stojanović, bivši tužilac za ratne zločine Republike Srbije, Vladimir Vukčević, Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo, novinar Filip Švarm i aktivistkinja Jasmina Lazović.