Crnogorski ‘vikend ratnici’ rijetko se gone za zločine u ratovima 90-tih

‘Vikend ratnici’ su bili dobrovoljci koji su dolazili i odlazili iz ratnih zona 90-ih godina. Mnogi su bili iz Crne Gore, ali malobrojni su se suočili s pravdom za ratne zločine koje su počinili.

Bivša haška tužiteljka Carolyn Edgerton: Lekcije iz BiH primeniti u Ukrajini

“Međunarodna zajednica nije uzela u obzir lekcije iz ratova u bivšoj Jugoslaviji kako bi poboljšala odgovore na današnju situaciju u Ukrajini”, ocenila je nekadašnja tužiteljka Haškog tribunala Carolyn Edgerton.

Edgerton je bila tužiteljka u procesu protiv bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića, osuđenog na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini (BiH), kao i u slučajevima protiv drugih političkih i vojnih lidera BiH.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, angažovana je kao pravna konsultantkinja, a njen rad fokusiran je na slučajeve seksualnog nasilja u ratu.

“Što duže radim u Ukrajini, to više vidim paralele sa Bosnom i Hercegovinom”, rekla je Edgerton u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Carolyn Edgerton je konsultantkinja međunarodne organizacije “Women’s Initiatives for Gender Justice”, a učestvovala je na skupu Fonda za humanitarno pravo u Beogradu na kojem je analizirano procesuiranje ratnih zločina u zemljama bivše Jugoslavije u proteklih 20 godina.

Čovjek kojeg su morali kazniti

Zločini koji još traju: Dvadeset godina suđenja za ratove u bivšoj Jugoslaviji

“Zločin i dalje traje.”

Ovako Nail Kajević i Selma Memović Čolović svedoče o postupku za ratni zločin u Štrpcima koji je 2023. pred sudom u Beogradu vraćen na početak.

Nailov brat Nijaz i Selmin otac Fikret su sa još 18 putnika izvedeni iz voza na liniji Beograd – Bar u stanici Štrpci u Bosni i Hercegovini i ubijeni.

Za zločin, koji su 27. februara 1993. počinili pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, pred sudovima u regionu osuđeno je 10 osoba.

Postupak koji je od 2019. vođen pred Višim sudom u Beogradu u januaru 2024. počeo je iznova. Dvojica od petorice optuženih su u međuvremenu umrli.

“Sve nam izgleda kao da niko ne želi da se taj slučaj rasvetli. Kroz svako novo suđenje ponovo preživljavamo naš bol”, kaže Selma Memović Čolović.

Obilježena mjesta stradanja u Zvorniku, Lukavcu, Prnjavoru i Tesliću

Mirovni aktivisti Centra za nenasilnu akciju obilježili su nekoliko, do sada neobilježenih, mjesta stradanja na području Zvornika, Lukavca, Prnjavora i Teslića koja su, prema pravosnažnim presudama, prepoznata kao mjesta zatočenja.

Obilježene su lokacije Osnovne škole “Desanka Maksimović“ i “Brana crvenog mulja” kod Zvornika, Fabrika obuće “Sloga“ i “Kožara” u Prnjavoru, objekat “Klaonica“ kod Lukavca i druga mjesta na području Teslića koja su prepoznata kao mjesta zatočenja u više presuda Haškog tribunala, Suda Bosne i Hercegovine i drugih sudova.

Prema saopštenju Centra, Osnovna Škola “Desanka Maksimović“ je u periodu od 14. do 16. jula 1995. služila kao mjesto zatočenja za Bošnjake s područja Srebrenice i okolnih mjesta, gdje su ih pripadnici Vojske Republike Srpske maltretirali i mučili, a veliki broj njih je ubijen. Kako navode, preostali zatočenici su prevezeni do “Brane crvenog mulja”, gdje je izvršeno njihovo masovno pogubljenje.

CRNOGORSKO PRAVOSUĐE JOŠ NE REAGUJE NA RATNE ZLOČINE: Veo ćutanja oko napada na Dubrovnik

SDT pola godine neće da odgovori da li će tražiti dokaze, koji se odnose na crnogorske državljane, u postupku koje je hrvatsko tužilaštvo pokrenulo prije 15 godina protiv 10 bivših oficira JNA

“Najteže mi je bilo kada sam u jednoj kući vidio sakrivene igračke iza bojlera… Neke ljude su zakopavali tako plitko, da su im ruke izlazile, kad bi počela padati kiša”…

Ovo je dio potresnog svjedočenja jednog od bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije (JNA) Marjana Šantića, na skupu koji je 2022. godine organizovala Akcija za ljudska prava (HRA), a koji je, pod prijetnjom da će mu pobiti porodicu, otišao te 1991. na dubrovačko ratište.

Reakcija Inicijative mladih za ljudska prava na medijski istup Ante Nazora povodom obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne

33. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne bila je povod za gostovanje povjesničara i ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Republike Hrvatske (HMDCDR), prof. dr. sc. Ante Nazora, u Dnevniku RTV Herceg-Bosne u kojem se osvrnuo na ulogu Republike Hrvatske, Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne) i Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Nazorovo gostovanje je moguće pogledati ovdje, a preneseno je i na web stranici Hrvatskog medijskog servisa.

Nazor je, komentirajući “priče o odgovornosti Hrvatske, pokušaju Hrvatske za podjelu BiH, za agresiju na BiH” izjavio da su one “laži, neutemeljene na izvorima” te da su “činjenice upravo suprotne”. Ovim bismo putem htjele podsjetiti prof. dr. sc Antu Nazora, povjesničara i, kako sam ističe, arheologa te ravnatelja HMDCDR-a koji je osnovan radi ”istraživanja istine o Domovinskom ratu i upoznavanja javnosti u zemlji i svijetu s utvrđenim činjenicama” (Zakon o HMDCDR), na vrlo jasne, nedvosmislene i na dokazima utemeljene činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini koje je dokumentirao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Skrenule bismo pozornost na presudu Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Prlić i dr. (IT-04-74-A) iz studenog 2017. čija se šesta obljetnica prigodno i bliži. Radi jednostavnosti i preglednosti, ukazujemo na dostupan sažetak te presude. 

Pamtimo stradanje Škabrnje i Nadina

Pamtimo razaranje Vukovara

Trideset i tri godine od pada Vukovara, tragedije razaranja grada i počinjenih zločina, naizgled je dovoljno vremena za objektivno sagledavanje događaja i objektivno suočavanje s prošlošću.

Na žalost, unatoč protoku godina, niti ovaj Dan sjećanja na žrtve Vukovara neće biti prilika za odavanje poštovanja svim žrtvama Vukovara stradalim neposredno prije i tijekom napada srpskih paravojnih snaga i bivše JNA na Vukovar. Velik dio političara na vlasti, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini, nemaju političke odgovornosti, građanske hrabrosti, niti očekivane mudrosti za ustrajan rad na procesima suočavanja s bliskom prošlošću u Hrvatskoj. Nije im strano ni sprječavanje iskazivanja poštovanja prema svim žrtvama od strane predstavnika srpske nacionalne manjine.

Priznanje Krstića može utjecati na zaustavljanje negiranja genocida u Srebrenici