Masakr u selu Ćuška – dokaz genocida
Smatram da je pogrešno tvrđenje da su postojale paravojne formacije. Jer, one su bile u sastavu policije i Vojske, od njih regrutovane, snabdevene oružjem i drugim sredstvima za vođenje rata i za nedela koja su počinilie. Prema tome, ne mogu da se tretiraju kao paravojne formacije. Jer, paravojna formacija bi bila neka samostalna banda koja je otišla samo da pljačka. Uzmimo za poređenje jedinicu Željka Ražnatovića Arkana, da je vlast htela, mogla je da je raspusti, ali joj je bila potrebna, pa su puštali da radi šta hoće
U slučaju da Tomislav Nikolić postane predsednik države ili parlamenta ili premijer, pretpostavljam da bi on odbio da se sastane sa mnom. Moj posao kao istraživačice ratnih zločina jeste da se viđam sa svedocima, ekspertima, žrtvama, naredbodavcima i počiniocima.
U srijemskom selu Hrtkovci 6. svibnja 1992. u nazočnosti Vojislava Šešelja javno su čitani popisi s imenima “nepodobnih” mještana, uglavnom Hrvata. Hrtkovci su tada postali simbol protjerivanja Hrvata iz Vojvodine.
Burno je proteklih predizbornih mjeseci u Srbiji. Nacionalistička retorika se mjesecima zaoštravala, a teme poput rehabilitacije Draže Mihajlovića i četničkog pokreta uzrujale su mnoge i u regiji i šire. I samo nekoliko dana prije izbora u Srbiji – i parlamentarnih i predsjedničkih, i pokrajinskih, i lokalnih – u anketama vodi nacionalistička Srpska narodna stranka koja je na čelu koalicije Pokrenimo Srbiju, a najpopularniji političar Srbije i dalje je njezin čelnik, bivši najbliži suradnik Vojislava Šešelja Tomislav Nikolić. Doduše, prema anketama je istovremeno i 74 posto građana Srbije za pristupanje EU, a i sam Nikolić je svoje stavove “ako Tadić potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, vodimo ga ravno u zatvor” iz 2008. godine pretvorio u “Srbija nema spasa bez suradnje s EU”. Što o svemu tome kaže Nataša Kandić, jedna od najpoznatijih srbijanskih aktivista za ljudska prava te direktorica i osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda – nevladine organizacije koja istražuje ubojstva, mučenja, logore i nestanke ljudi tijekom sukoba na teritoriju bivše Jugoslavije? Od početka ’90-ih bila je jedna od najomraženijih osoba režimu Slobodana Miloševića, jer je prikupljala i objavljivala materijale o ratnim zločinima Srba. No ni danas nije omiljena u srbijasnkim političkim krugovima, u kojima ju se često optužuje za antisrpsku politiku. Na međunarodnoj razini istovremeno niže priznanja, od Human Rights Watcha iz 1993., do ulaska na TIME-ovu listu 3 najvećih europskih heroja 2003. godine.