Danas posjeta logorima za Bošnjake u Srbiji
Predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Saveza logoraša BiH, zajedno s Fondom za humanitarno pravo i Ženama u crnom posjetit će danas logore Šljivovica i Mitrovo polje u Srbiji.
Predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Saveza logoraša BiH, zajedno s Fondom za humanitarno pravo i Ženama u crnom posjetit će danas logore Šljivovica i Mitrovo polje u Srbiji.
Osamnaest godina od otvaranja logora Šljivovica i Mitrovo polje na teritoriji Srbije u kojima su držani Bošnjaci, uhapšeni prilikom bekstva sa područja Srebrenice i Žepe, niko od pripadnika policije, vojske i tajnih službi nije kažnjen zbog protivpravnog zatvaranja, mučenja i drugih oblika teškog kršenja ljudskih prava nad oko 850 logoraša.
U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome zašto je Haški tribunal promenio kurs i počeo da oslobođa visoke vojne i civilne funkcionere koji su odgovorni za ratne zločine. Sagovornici su bili Nataša Kandić, bivša direktorka Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Srđan Dizdarević, predsednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
Beograd – Fond za humanitarno pravo uputio je pismo premijeru Ivici Dačiću, u kojem oštro osuđuje odluku Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike o ukidanju stečenih svojstva civilnih žrtava rata jednom broju žrtava teških zločina počinjenih van teritorije Srbije i članovima njihovih porodica. Tom odlukom, kako navode u Fondu, mnoge porodice ostaju bez mesečne nadoknade, koja je nekima od njih i jedini izvor sredstava za život. Među žrtvama kojima je ukinuto svojstvo civilnog invalida rata je i G.T., koja je kao trinaestogodišnja devojčica ostala u potpunosti slepa kada su na nju pucali pripadnid hrvatske vojske tokom akcije Oluja, i D. N., koja je ostala teški invalid nakon brutalne torture u logoru Dretelj (BiH), koji su kontrolisali pripadnici vojske bosanskih Hrvata.
Povodom odluke resornog ministarstva da žrtvama i porodicama žrtava teških zločina počinjenih van granica Srbije oduzme stečena svojstva civilnih žrtava rata, Fond za humanitarno pravo obratio se otvorenim pismom premijeru Ivici Dačiću u kom se ističe diskriminatorni odnos države i neosetljivost za dobrobit civila stradalih u ratovima devedesetih.
Regionalna škola tranzicione pravde je desetodnevni program neformalnog obrazovanja o tranzicijskoj pravdi i instrumentima za suočavanje sa prošlošću, sa ciljem pospješivanja procesa pomirenja i izgradnje trajnog mira, kroz edukaciju društveno i politički aktivnih novih generacija.
Osamnaesta godišnjica genocida u Srebrenici, za razliku od evropskih i regionalnih zemalja, u Srbiji je gotovo ignorisana. Državne delegacije Srbije u Potočarima nije bilo, a sve što je iz Beograda stiglo u vezi sa Srebrenicom jeste saopštenje Kolegijuma Skupštine Srbije u kojem se izražava pijetet prema nevinim žrtvama bošnjačke nacionalnosti i saosećanje njihovim porodicama. A o perspektivi da Srbija prihvati da 11. jul zvanično obeležava kao Dan sećanja na žrtve srebreničkog genocida najverovatnije nema ni govora jer nema ni najmanjeg signala odozgo da bi u bližoj budućnosti to ovde moglo postati značajnija tema.
Beogradski Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je krivičnu prijavu protiv nekoliko bivših pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ) zbog ubistva 21 kosovskog Albanca tokom sukoba 1999. godine.
Grupa nevladinih organizacija i pojedinaca iz regiona, među kojima su Fond za humanitarno pravo Srbije i Kosova i Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske i Srbije, uputila je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Ban Ki-munu, u kojem traže da UN preispita slučajeve koji su, kako navode, doprineli slabljenju kredibiliteta Haškog tribunala.