Aktuelno o tranzicionoj pravdi - Page 8 of 183 - Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center/Fondi për të Drejtën Humanitare | Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center/Fondi për të Drejtën Humanitare

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
15.06.2023.

Zločinci u javnosti: Patriotizam koji ratne zločine čini ‘nevažnim’

Riječi osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića donijele su niz pitanja o tome koliko smo naučili iz prošlosti, jesmo li šta naučili i bi li se neka zvjerstva mogla ponoviti.

Činjenica da je neka osuđena osoba izdržala kaznu za počinjeni ratni zločin ne znači da je zločin nestao (AFP)

Od ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prošlo je gotovo 30 godina, dok je od onoga koji se vodio na Kosovu prošlo nešto manje.

Međutim, i pored protoka ozbiljnog broja godina postavlja se pitanje što smo kao ljudi i građani sada posebnih država naučili iz toga rata, jesmo li svi zajedno izvukli neke pouke kao i što prenosimo generacijama koje dolaze.

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
05.06.2023.

‘Ćutanje kao poricanje’: Vlasti u Beogradu bez reakcija na presudu Stanišiću i Simatoviću

Vlasti u Srbiji ćute tri dana nakon osuđujuće presude za ratne zločine bivšim čelnicima obaveštajne službe Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, pred međunarodnim sudom u Hagu.

Nekadašnji šef Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić i njegov zamenik Franko Simatović su 31. maja pravosnažno osuđeni na po 15 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, za vreme rata od 1992 do 1995. godine.

Čelnici obaveštajnih struktura u Beogradu tokom devedesetih tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Presudom je, ukazuje direktor nevladinog Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nenad Golčevski, potvrđeno učešće Srbije u ratu na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

“Državni organi Srbije, organi službe državne bezbednosti, učestvovali su u činjenju zločina”, istakao je on.

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
05.06.2023.

Optuženi za genocid u BiH u Srbiji dobio minimalnih pet godina zatvora

U Bosni i Hercegovini (BiH) optužen je za genocid. U Srbiji je sklopio sporazum sa Tužilaštvom i osuđen je na minimalnih pet godina zatvora.

Miomir Jasikovac, nekadašnji komandir čete vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske optužen je Srbiji za ratni zločin u decembru 2022, svega desetak dana nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za genocid.

Tako je Beograd još jednom “preduhitrio” Sarajevo i onemogućio dalje postupanje prema optuženima za zločin genocida, koji borave u Srbiji.

Da je reč o istoj osobi nije bilo moguće saznati jer je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije svoju optužnicu objavilo bez navođenja imena okrivljenog.

Zahtevom za uvid u presudu Višeg suda, RSE je potvrdio da je reč o Miomiru Jasikovcu.

Beograd ga, međutim, nije optužio za genocid jer Srbija odbija da ga prizna i da sudi za ovo delo.

“Na ovaj način je zapravo onemogućeno suđenje po optužnici Tužilaštva BiH koja je teretila Jasikovca za genocid i ubistvo oko 2.300 ljudi”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) istraživačica ratnih zločina Jovana Kolarić.

TV Liberty: Negiranje genocida - krivične prijave na čekanju

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
05.06.2023.

Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću

Nadam se da će doći neko drugo vrijeme, kada će se o ovoj presudi govoriti na neki drugi način, u skladu s činjenicama, kazala je za Al Jazeeru Nataša Kandić.

“Očekivano je da se ovako važna presuda prećuti, da se o njoj ne govori, da se ne kaže ništa o tome šta sledi, šta bi trebalo uraditi nakon ove presude da se podseti javnost na suđenja ‘Škorpionima’ u Beogradu, da se podseti javnost šta je bilo 1. juna 2005. godibe, kada je objavljen snimak ‘Škorpiona’, kako je to suđenje proteklo, šta su pripadnici ‘Škorpiona’ rekli, a šta je prećutano u presudi tog suda”, kazala je za Al Jazeeru osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić.

Kandić: Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću

Preuzeto sa portala Al Jazeera

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
03.04.2023.

Advokat: Okončano deset parnica za naknadu štete žrtvama ratnih zločina JNA u Hrvatskoj

Od 2018. godine do danas je pokrenuto oko 20 parnica za naknadu štete za zločine na Ovčari, u Sotinu i Bogdanovcima, deset parnica je pravosnažno okončano a nekih sedam-osam presuda je već i naplaćeno od Ministarstva odbrane, kazao je za subotički nedeljnik “Hrvatska riječ” advokat iz Beograda Mihailo Pavlović.

Pavlović, koji zastupa žrtve ratnih zločina u parnicama za naknadu štete, rekao je da se pored ovih parnica za Hrvatsku, vodi i pet parnica za zločine na Kosovu koje još uvek nisu okončane.

“U ovom trenutku su sve parnice koje su okončane pravosnažno, okončane u korist žrtava. To je dosta obećavajuća situacija, jer pruža nadu budućim tužiteljima da mogu očekivati pozitivan ishod i u svojim postupcima koje bi eventualno inicirali protiv Srbije”, kazao je Pavlović.

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
19.01.2023.

Nataša Kandić o događanjima u selu Račak, 24 godine posle

Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ponovila je u emisiji Dan uživo je da je u selu Račak počinjen zločin nad albanskim civilima od strane srpskih bezbednosnih snaga. “Relevanto je šta kažu sudski zaključci i konstatacije Haškog tribunala, a ne ono što nam ovde pričaju svedoci odbrane”, rekla je ona. Na pitanje zašto niko nije osuđen za taj zločin, Nataša Kandić je odgovorila: “Veliki broj zločina je napravljen na Kosovu sa velikim brojem žrtava. Sa tim zločinima tužilaštvo je dokazivalo bazu zločina. I njima je bilo dovoljno šest takvih slučajeva… A onda je u jednom trenutku zbog celishodnosti postupka doneta odluka da se smanji broj slučajeva za dokazivanje baze zločina. Izbačeno je ubistvo preko 100 albanskih zatvorenika u KPZ “Dubrava”, a potom je i doneta odluka za Račak. Imali su previše tih slučajeva koji samo dokazuju da su te i te žrtve, a one su bile nepobitne. Postojali su zapisnici, i već su bile ekshumirane masovne grobnice. Bilo je dovoljno dokaza da te žrtve jesu ubijene. I u tom smislu su Račak i Dubrava izbačeni. Ne iz razloga nedostatka dokaza”, kazala je Kandić.

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
17.01.2023.

Nataša Kandić u Dnevniku NovaS o Račku

Nataša Kandić, osnivačica FHP, govorila je o zločinu u Račku u Dnevniku Novas 15. januara 2023. godine.

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
22.12.2022.

NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

Nataša Kandić, utemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i jedna od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije, uoči 15. Foruma za tranzicijsku pravdu u Zagrebu govori o procesima kaznene pravde, prepoznavanja žrtava i poslijeratnog pomirenja

Na dan izlaska ovog broja Nacionala, u utorak, 13. prosinca, u Zagrebu će biti održan 15. Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama, tradicionalni jednogodišnji skup predstavnika udruženja žrtava, država i pravosuđa te aktivista za ljudska prava, stručnjaka, umjetnika i novinara, na kojemu se raspravlja o uspjesima i neuspjesima u kompleksnim procesima poslijeratne tranzicijske pravde. Ti procesi obuhvaćaju kaznene postupke protiv počinitelja ratnih zločina, društveno i legislativno prepoznavanje i obeštećenje žrtava, kolektivnu kulturu sjećanja te procese pomirenja i suočavanja s prošlošću. Ovogodišnji Forum, najavili su organizatori, bit će posvećen “prekinutom pomirenju i odgovoru na prevladavajuće nacionalističke politike”, a razgovor će se voditi iz perspektive političara, akademske zajednice, žrtava, umjetnika, novinara i civilnog društva, “kako bismo iz različitih točki gledišta pokušali sagledati ima li pomirenje alternativu te kako nastaviti procese pomirenja ako nema političke volje”. U povodu Foruma, Nacional je razgovarao s beogradskom mirovnom aktivistkinjom Natašom Kandić, utemeljiteljicom Fonda za humanitarno pravo i jednom od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području Jugoslavije. Nataša Kandić jedna je od pokretačica antiratnog pokreta u Srbiji, koja se aktivno i hrabro, od samih početaka uspona Slobodana Miloševića na vlast, suprotstavljala agresivnome velikosrpstvu.

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
15.12.2022.

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

Hrvatska prednjači i u suđenjima u odsustvu, ali uvek je spremna deliti lekcije drugima. O njenoj potrebi i obavezi da bude primer drugim bivšim jugoslovenskim republikama u hrvatskoj se javnosti i društvenom i političkom životu ne govori. Kad bi Hrvatska prestala sa suđenjima u odsustvu, verujem da bi se ona zaustavila i u Srbiji i na Kosovu, kaže koordinatorica REKOM-a i osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, REKOM – mreža pomirenja, održala je od 12. do 14. decembra u Zagrebu XV. Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama sa temom “Pomirenje nema alternativu”. Sa Natašom Kandić, koordinatoricom REKOM-a i osnivačicom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, razgovarali smo o zamrlim sudskim postupcima za ratne zločine i ranjivim procesima pomirenja u zagrljaju nacionalnih politika.

Prošla je već 31 godina od početka ratova devedesetih, no odnosi među nekad zaraćenim stranama, novoosnovanim državama, i dalje su loši. Jesu li procesi pomirenja toliko neuspješni?

Aktuelno o tranzicionoj pravdi
16.11.2022.

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

Ivo Josipović, predsjednik RH od 2010. do 2015., u Leipzigu je primio prestižnu nagradu Hanno R. Ellenbogen za 2021. godinu. Nagrada se dodjeljuje od 2000. godine i smatra se jednim od najvećih priznanja civilnog društva u srednjoj i istočnoj Europi. Među dosadašnjim laureatima bili su i Vladimir Ashkenazy (2000.), Madeleine Albright (2002.), Vaclav Havel (2003.), rumunjski kralj Michael I. (2004.), 14. Dalaj Lama (2009.) i predsjednik Kolumbije Andrés Pastrana (2013). Ova međunarodna nagrada predstavlja osobitu čast, jer se dodjeljuje osobama koje su dale izvanredne doprinose u razvoju građanskog društva. U obrazloženju nagrade stoji da se Ivi Josipoviću odaje priznanje za njegov rad na poziciji hrvatskog predsjednika, njegovu mirovnu inicijativu za poslijeratno pomirenje na području bivše Jugoslavije, borbu protiv korupcije, kao i za skladateljski rad. Na prigodnom koncertu pijanistica Katarina Krpan izvela je tri skladbe Ive Josipovića.