Optuženi za genocid u BiH u Srbiji dobio minimalnih pet godina zatvora

Optuženi za genocid u BiH u Srbiji dobio minimalnih pet godina zatvora

Slobodna EvropaU Bosni i Hercegovini (BiH) optužen je za genocid. U Srbiji je sklopio sporazum sa Tužilaštvom i osuđen je na minimalnih pet godina zatvora.

Miomir Jasikovac, nekadašnji komandir čete vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske optužen je Srbiji za ratni zločin u decembru 2022, svega desetak dana nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za genocid.

Tako je Beograd još jednom “preduhitrio” Sarajevo i onemogućio dalje postupanje prema optuženima za zločin genocida, koji borave u Srbiji.

Da je reč o istoj osobi nije bilo moguće saznati jer je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije svoju optužnicu objavilo bez navođenja imena okrivljenog.

Zahtevom za uvid u presudu Višeg suda, RSE je potvrdio da je reč o Miomiru Jasikovcu.

Beograd ga, međutim, nije optužio za genocid jer Srbija odbija da ga prizna i da sudi za ovo delo.

“Na ovaj način je zapravo onemogućeno suđenje po optužnici Tužilaštva BiH koja je teretila Jasikovca za genocid i ubistvo oko 2.300 ljudi”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) istraživačica ratnih zločina Jovana Kolarić.

TV Liberty: Negiranje genocida - krivične prijave na čekanju


Share

Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću

Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću
aljazeeta_logoNadam se da će doći neko drugo vrijeme, kada će se o ovoj presudi govoriti na neki drugi način, u skladu s činjenicama, kazala je za Al Jazeeru Nataša Kandić.

Očekivano je da se ovako važna presuda prećuti, da se o njoj ne govori, da se ne kaže ništa o tome šta sledi, šta bi trebalo uraditi nakon ove presude da se podseti javnost na suđenja ‘Škorpionima’ u Beogradu, da se podseti javnost šta je bilo 1. juna 2005. godibe, kada je objavljen snimak ‘Škorpiona’, kako je to suđenje proteklo, šta su pripadnici ‘Škorpiona’ rekli, a šta je prećutano u presudi tog suda”, kazala je za Al Jazeeru osnivačica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić.

Kandić: Srbija će nositi historijsku hipoteku nakon presude Stanišiću i Simatoviću

Preuzeto sa portala Al Jazeera

Share

Advokat: Okončano deset parnica za naknadu štete žrtvama ratnih zločina JNA u Hrvatskoj

Advokat: Okončano deset parnica za naknadu štete žrtvama ratnih zločina JNA u Hrvatskoj

Insajder-logoOd 2018. godine do danas je pokrenuto oko 20 parnica za naknadu štete za zločine na Ovčari, u Sotinu i Bogdanovcima, deset parnica je pravosnažno okončano a nekih sedam-osam presuda je već i naplaćeno od Ministarstva odbrane, kazao je za subotički nedeljnik “Hrvatska riječ” advokat iz Beograda Mihailo Pavlović.

“U ovom trenutku su sve parnice koje su okončane pravosnažno, okončane u korist žrtava. To je dosta obećavajuća situacija, jer pruža nadu budućim tužiteljima da mogu očekivati pozitivan ishod i u svojim postupcima koje bi eventualno inicirali protiv Srbije”, kazao je Pavlović.


Share

Nataša Kandić o događanjima u selu Račak, 24 godine posle

Nataša Kandić o događanjima u selu Račak, 24 godine posle

N1_logoOsnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ponovila je u emisiji Dan uživo je da je u selu Račak počinjen zločin nad albanskim civilima od strane srpskih bezbednosnih snaga. “Relevanto je šta kažu sudski zaključci i konstatacije Haškog tribunala, a ne ono što nam ovde pričaju svedoci odbrane”, rekla je ona. Na pitanje zašto niko nije osuđen za taj zločin, Nataša Kandić je odgovorila: “Veliki broj zločina je napravljen na Kosovu sa velikim brojem žrtava. Sa tim zločinima tužilaštvo je dokazivalo bazu zločina. I njima je bilo dovoljno šest takvih slučajeva… A onda je u jednom trenutku zbog celishodnosti postupka doneta odluka da se smanji broj slučajeva za dokazivanje baze zločina. Izbačeno je ubistvo preko 100 albanskih zatvorenika u KPZ “Dubrava”, a potom je i doneta odluka za Račak. Imali su previše tih slučajeva koji samo dokazuju da su te i te žrtve, a one su bile nepobitne. Postojali su zapisnici, i već su bile ekshumirane masovne grobnice. Bilo je dovoljno dokaza da te žrtve jesu ubijene. I u tom smislu su Račak i Dubrava izbačeni. Ne iz razloga nedostatka dokaza”, kazala je Kandić.


Share

Nataša Kandić u Dnevniku NovaS o Račku

Nataša Kandić u Dnevniku NovaS o Račku

 


Nataša Kandić, osnivačica FHP, govorila je o zločinu u Račku u Dnevniku Novas 15. januara 2023. godine.

Share

NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

NATAŠA KANDIĆ: ‘Suđenje u odsutnosti hrvatskim pilotima u Beogradu za raketiranje izbjegličke kolone 1995. na Petrovačkoj cesti, nije dobro rješenje’

nacional.hr-logoNataša Kandićutemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i jedna od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području bivše Jugoslavije, uoči 15. Foruma za tranzicijsku pravdu u Zagrebu govori o procesima kaznene pravde, prepoznavanja žrtava i poslijeratnog pomirenja

Na dan izlaska ovog broja Nacionala, u utorak, 13. prosinca, u Zagrebu će biti održan 15. Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama, tradicionalni jednogodišnji skup predstavnika udruženja žrtava, država i pravosuđa te aktivista za ljudska prava, stručnjaka, umjetnika i novinara, na kojemu se raspravlja o uspjesima i neuspjesima u kompleksnim procesima poslijeratne tranzicijske pravde. Ti procesi obuhvaćaju kaznene postupke protiv počinitelja ratnih zločina, društveno i legislativno prepoznavanje i obeštećenje žrtava, kolektivnu kulturu sjećanja te procese pomirenja i suočavanja s prošlošću. Ovogodišnji Forum, najavili su organizatori, bit će posvećen “prekinutom pomirenju i odgovoru na prevladavajuće nacionalističke politike”, a razgovor će se voditi iz perspektive političara, akademske zajednice, žrtava, umjetnika, novinara i civilnog društva, “kako bismo iz različitih točki gledišta pokušali sagledati ima li pomirenje alternativu te kako nastaviti procese pomirenja ako nema političke volje”. U povodu Foruma, Nacional je razgovarao s beogradskom mirovnom aktivistkinjom Natašom Kandić, utemeljiteljicom Fonda za humanitarno pravo i jednom od najuglednijih aktivistkinja za ljudska prava na području Jugoslavije. Nataša Kandić jedna je od pokretačica antiratnog pokreta u Srbiji, koja se aktivno i hrabro, od samih početaka uspona Slobodana Miloševića na vlast, suprotstavljala agresivnome velikosrpstvu.


Share

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

Nataša Kandić: Hrvatska je skroz izvan procesa pomirenja

portalnovosti_logoHrvatska prednjači i u suđenjima u odsustvu, ali uvek je spremna deliti lekcije drugima. O njenoj potrebi i obavezi da bude primer drugim bivšim jugoslovenskim republikama u hrvatskoj se javnosti i društvenom i političkom životu ne govori. Kad bi Hrvatska prestala sa suđenjima u odsustvu, verujem da bi se ona zaustavila i u Srbiji i na Kosovu, kaže koordinatorica REKOM-a i osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, REKOM – mreža pomirenja, održala je od 12. do 14. decembra u Zagrebu XV. Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama sa temom “Pomirenje nema alternativu”. Sa Natašom Kandić, koordinatoricom REKOM-a i osnivačicom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, razgovarali smo o zamrlim sudskim postupcima za ratne zločine i ranjivim procesima pomirenja u zagrljaju nacionalnih politika.

Prošla je već 31 godina od početka ratova devedesetih, no odnosi među nekad zaraćenim stranama, novoosnovanim državama, i dalje su loši. Jesu li procesi pomirenja toliko neuspješni?


Share

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

Nagrada Hanno R. Ellenbogen uručena Ivi Josipoviću

logo_documentaIvo Josipović, predsjednik RH od 2010. do 2015., u Leipzigu je primio prestižnu nagradu Hanno R. Ellenbogen za 2021. godinu. Nagrada se dodjeljuje od 2000. godine i smatra se jednim od najvećih priznanja civilnog društva u srednjoj i istočnoj Europi. Među dosadašnjim laureatima bili su i Vladimir Ashkenazy (2000.), Madeleine Albright (2002.), Vaclav Havel (2003.), rumunjski kralj Michael I. (2004.), 14. Dalaj Lama (2009.) i predsjednik Kolumbije Andrés Pastrana (2013). Ova međunarodna nagrada predstavlja osobitu čast, jer se dodjeljuje osobama koje su dale izvanredne doprinose u razvoju građanskog društva. U obrazloženju nagrade stoji da se Ivi Josipoviću odaje priznanje za njegov rad na poziciji hrvatskog predsjednika, njegovu mirovnu inicijativu za poslijeratno pomirenje na području bivše Jugoslavije, borbu protiv korupcije, kao i za skladateljski rad. Na prigodnom koncertu pijanistica Katarina Krpan izvela je tri skladbe Ive Josipovića.


Share

“Između redova” istorijskih lekcija za maturante u Srbiji

“Između redova” istorijskih lekcija za maturante u Srbiji

Slobodna EvropaMeđu gotovo 400 stranica jednog od udžbenika istorije za maturante gimnazija u Srbiji, može se pročitati da su Crna Gora i bh. entitet Republika Srpska “srpske države”.

Ne može se pročitati da su srpske snage u Srebrenici 1995. počinile genocid, a ostali zločini srpskih snaga u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije gotovo se i ne pominju.

“Problematični iskazi, selektivni prikaz činjenica, fokus koji odgovara srpskom nacionalizmu”, tako delove udžbenika opisuje istoričarka sa Univerziteta u Beču Jelena Đureinović.

Ona je sa Radijom Slobodna Evropa (RSE) analizirala sadržaj lekcija u knjizi izdavača Novi Logos o raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i novim državama koje su nastale.


Share

Otmica iz autobusa – 30 godina zločina

Otmica iz autobusa – 30 godina zločina

pescanik_ffLinija Priboj-Rudo

U oktobru 1992. godine, rat u Bosni i Hercegovini uveliko je bio u toku. Bošnjaci iz pograničnih mesta u Srbiji su od početka rata bili izloženi povremenom nasilju pripadnika snaga bosanskih Srba. Međutim, prelasci granice su za mnoge stanovnike tih područja ostali svakodnevna nužnost.

Autobus užičkog preduzeća „Raketa“ redovno je saobraćao na liniji Priboj (Srbija) – Rudo (BiH). Na toj kratkoj ruti, od nešto više od 20 kilometara, tri puta bi prelazio granicu između Srbije i Bosne. Većina redovnih putnika bili su radnici iz područja Ruda koji su radili u pribojskim fabrikama i đaci koji su putovali do škole i nazad. Raketin autobus je, kao i svakog dana, 22. oktobra 1992. u prеpodnevnim satima krenuo iz Ruda ka Priboju, prešao granicu, pokupio putnike u Sjeverinu, a zatim se vratio na teritoriju BiH.

U mestu Mioče (BiH), kod kafane „Amfora“, grupa ljudi u maskirnim uniformama, naoružanih automatskim puškama, preprečila je put autobusu. Vozač Velislav Stojkanović prinuđen je da se parkira na proširenju kraj puta. Trojica vojnika ušli su u autobus i počeli da legitimišu putnike, dok su još trojica-četvorica stajali pored autobusa. Stojkanović je čuo komešanje i komentar „Izvode Muslimane“. Video je da naoružani ljudi odvode putnike iza kafane, gde je stajao parkiran kamion marke „Zastava 615“.

Nakon što su ih izveli, jedan od članova oružane grupe rekao je Stojkanoviću da produži put, na šta mu je vozač odgovorio: „Gde vodite ove putnike? Ovo je Jugoslavija!“. „Jebala te Jugoslavija“, odbrusio je vojnik.


Share