Srbija: Prva presuda u korist bh. logoraša
Prvi slučaj u kojem je sud u Srbiji presudio u korist logoraša koji je bio zarobljen u toj zemlji nakon pada Srebrenice.
Prvi slučaj u kojem je sud u Srbiji presudio u korist logoraša koji je bio zarobljen u toj zemlji nakon pada Srebrenice.
Već smo navikli na činjenicu da institucije u Srbiji ne prihvataju kritiku i da svaku opasku na svoj rad doživljavaju kao „mešanje u njihov rad“. Najjači utisak je pak stepen populizma i nažalost, tankog poznavanja materije, zamenika Vekarića. Obraćajući se široj i po pravilu, manje upućenoj javnosti, on je izmešao sopstvene političke ocene, kreativna tumačenja članova i gole statistike lišene bilo kakvog konteksta, stvarajući time konfuziju i prekidanje jasnog sleda kritičke misli. Time je, verovatno, želeo da prikrije užasne propuste koje je Izveštaj FHP-a objavio. No ono što je sigurno, to je da je zamenik Vekarić javnosti bacio prašinu u oči, a prisutnima na prezentaciji pljunuo u lice
Sarajevski Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC) objavio je knjigu sa imenima oko 96.000 žrtava sukoba devedesetih, s namjerom da to bude do sada najpreciznije dokumentirani spomenik.
Koordinatorica REKOM-a (Regionalne komisije za utvđivanje činjenica o žrtvama i ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše SFRJ) i osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić smatra da je svaki korak u pravcu potpisivanja sporazuma o saradnji pravosudnih institucija u regionu dobrodošao.
“Bosanska knjiga mrtvih”, popis 95.940 imena ubijenih i nestalih u ratu ’92.-’95. u Bosni i Hercegovini, koji je sačinio Istraživačko-dokumentacioni centar, predstavljena je danas bh. javnosti u Sarajevu.
Beograd – Prvi osnovni sud u Beogradu doneo je prvu prvostepenu presudu u korist jednog logoraša bošnjačke nacionalnosti, koji je bio zatočen u logorima Šljivovica i Mitrovo Polje u Srbiji. Naime, bivši logoraš Mujo Vatreš iz Žepe dobio je presudu u svoju korist i odštetu u iznosu od 500.000 dinara, odnosno 4.700 evra.
Međunarodne organizacije i aktivisti za ljudska prava zatražili su od beogradskog Tužilaštva da se podignu optužnice protiv visokih oficira uključenih u sukobe devedesetih.
Nova direktorka FHP za Telegraf govori o budućnosti Fonda, nadimku “Mala Kandićka”, saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine, ali i o predrasudama da ne mare za srpske žrtve
Fond za humanitarno pravo predstavio je izveštaj o prošlogodišnjim suđenjima u Srbiji za ratne zločine, a govorio je i nekadašnji zaštićeni svedok Zoran Rašković koji je rekao da je bio očevidac ubistva 200 Albanaca, među kojima žena i dece.
Najmanji broj optužbi, političko uplitanje, nema procesa protiv nalogodavaca i visokih oficira, a u brojnim medijima su na uredničkim pozicijama ratni huškaći; REKOM kao jedina i poslednja šansa da se čuje glas žrtava