Potpuno suprotno o ‘Oluji’ i nakon više od dva desetljeća

Akciji “Oluja” prethodio je neuspjeli pokušaj međunarodne zajednice 3. kolovoza u Ženevi da kninske vlasti privoli da prihvate Plan Z-4 koji je trebao Srbima garantirati određeni stupanj autonomije u Hrvatskoj i osigurati reintegraciju Hrvatske u ustavno-pravni poredak zemlje.

U petak, 4. kolovoza 1995. godine, u pet sati ujutro, započela je vojno-redarstvena akcija. U Hrvatskoj ističu da je akcija provedena vojno besprijekorno, a da su se pojedinačni zločini dogodili kasnije.

Izbegličko naselje dve decenije nakon ‘Oluje’: Čekajući kanalizaciju

Pamtimo svoju patnju, ali želimo da nam danas država omogući normalan život u Srbiji, kažu neki od meštana Busija, prigradskog naselja nadomak Zemuna, gde će u četvrtak biti održana državna manifestacija Dan sećanja na žrtve i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji „Oluja“.

FHP: Ne izbegavati obaveze pozivajući se na domaće zakone

U Fondu za humanitarno pravo smatraju da Srbija ne može izbegavati medjunarodne obaveze pozivajući se na domaće zakonodavstvo.

“Postoji pravilo u međunarodnom pravu da se država ne može pozivati na svoje unutrašnje pravo kao izgovor za nepoštovanje međunarodnog prava jer kada bi to mogao da bude slučaj onda bi međunarodno pravo moglo a bude izigrano kad god I u svim slučajevima”, ističe Milica Kostić iz FHP-a.

Ona dodaje da ovo pitanje nije novo i da su naši državni organi upoznati s tim jer je na to upozorila još i Venecijanska komisije kada je donošen Ustav Srbije.

Hag: Srbija da promeni zakon i izruči troje radikala

Sudsko veće Haškog tribunala traži da Srbija pod hitno promeni svoje zakonodavstvo kako bi bilo u skladu sa međunarodnim obavezama, među kojima je i ispunjenje naloga za hapšenje i izručenje Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića, optuženih za nepoštovanje suda.

Rugala se šerpa loncu

Do medija u Srbiji pre su, čini se, stigle reakcije domaćih političara na poništavanje presude Branimiru Glavašu nego sama vest o tome. Kao da je verbalni plotun predstavnika vlasti već unapred bio pripremljen i samo se čekala odluka o Glavašu ili neki drugi zgodan povod.

Petrović: I dalje ću pomagati da nađemo masovne grobnice

Na 21. godišnjicu od genocida u Srebrenici na put pješice iz Beograda spremao se Duško Petrović kojih je ratnih devedesetih godina bio na području Srebrenice i Višegrada kao pripadnik Kontraobavještajne vojske Jugoslavije, kasnije Vojske Srbije. No zbog ozbiljnih prijetnji koje stalno prima, a zbog njegove borbe da se odgovorni za zločine i genocid nađu pred licem pravde, Petrović je put morao odgoditi.

Protiv odluka poverenika do sada podneta 21 tužba

Milica Kostić za N1 o nastojanju institucija Srbije da sakriju dokumentaciju u vezi sa zločinima počinjenim tokom ratova 1990-ih

Republičko javno tužilaštvo podnelo je tužbu Upravnom sudu u Beogradu protiv poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljuba Šabića. Tužba je podneta “radi poništenja” Šabićevog rešenja kojim je Ministarstvu odbrane naložio da Fondu za humanitarno dostavi dokumenta u vezi sa angažovanjem dva oficira Vojske Jugoslavije tokom sukoba na Kosovu.

Preuzeto sa portala N1

Umesto vojnih podataka o Kosovu, poverenik dobija tužbu

Dokumenti o eventualnim zločinima srpskih snaga tokom ratova devedesetih strogo su čuvana državna tajna, a svaki zahtev za uvidom u iste ugrožava nacionalnu bezbednost. Tako bi se mogla čitati rekacija Republičkog javnog tužilaštva na zahtev koji je Ministarstvu odbrane uputio poverenik za informacije od javnog značajaRodoljub Šabić.

Peticija isprike žrtvama Oluje i njihovim obiteljima

Povodom 21. godišnjice vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj pokrenula je peticiju isprike onima koji su u njoj nevini stradali i onima koji su izgubili svoje najmilije i najvrijednije. Njome želimo pokazati lice Hrvatske kojoj je stalo do pravde i koja izražava solidarnost sa žrtvama.