Završne reči u slučaju Lovas, tužilac zatražio ukupnu kaznu od 59 godina

Pred Specijalnim sudom u Beogradu danas su iznošene završne reči u slučaju “Lovas”, u kom se Milanu Devčiću i drugima sudi zbog zločina protiv čovečnosti u saizvršilaštvu koji je počinjen u hrvatskom selu 1991. godine.

Ukupno 59 godina zatvorske kazne zatražio je tužilac Dušan Knežević, koji je u svojoj završnoj reči istakao da ostaje pri optužnici, te da su izvedeni dokazi nedvosmisleno ukazali na to da su okrivljeni počinili dela koja im se stavljaju na teret – ratni zločin protiv civilnog stanovnistva, ubistva, telesno povređivanje i zaštrašivanje.  

Zašto BiH isplaćuje ogromne odštete oslobođenima za ratne zločine?

U Bosni i Hercegovini godišnje se iz budžeta plaća desetine hiljada eura za odštetu licima koja su oslobođena optužbi za ratne zločine.

Prema podacima Suda BiH, do februara prošle godine 51 osoba oslobođena optužbi za ratne zločine u BiH tužila je državu za naknadu štete. Od tog broja 44 njih je dobilo presude u svoju korist i odšteta im je isplaćena. Pravnici kažu da odgovornost za ovoliki procenat presuda za odštetu snose sudije i tužioci, koji bez dovoljno pravno valjanih dokaza podižu optužnice i osumnjičene drže dugo u pritvoru.

Saša Perković, koji je pravosnažno oslobođen optužbe za ratni zločin počinjen u Rogatici, tužio je državu zbog više od 800 dana provedenih pod mjerama zabrane, sa zahtjevom da mu se na ime nematerijalne štete isplati iznos od 13.000 maraka (oko 6.000 eura).

Zločin i bahatost

Sačinjen je gotovo savršeni zakonski mutant koji u isto vreme čuva državni budžet i nevinost državnih zlikovaca, danas uglednih ljudi na položajima, u partijskim forumima

Specijalni sud za Kosovo, početak rada

Specijalni sud za Kosovo je oživeo i sva je prilika da ćemo uskoro čuti vesti o prvim podignutim optužnicama. Posle meseci iščekivanja, Specijalizovano tužilaštvo pozvalo je nekolicinu bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) na razgovore, po svemu sudeći u svojstvu „svedoka osumnjičenih“, što znači da bi neki od njih mogli biti optuženi ili, ako se to ne desi, pozvani da svedoče u pojedinim predmetima. U svakom slučaju, od njih će biti uzete izjave koje će posle biti korišćene u sudskim procesima. Paralelno sa tim, u Srbiji je počeo spektakl koji predvode vladi odani mediji uz saučesništvo predstavnika vlasti.

Medijski napisi u kojima se bivši pripadnici OVK koji su pozvani u Hag i pre podizanja optužnica, a kamoli izricanja presuda nazivaju zločincima, zlotvorima, koljačima, zverima, a OVK terorističkom i zločinačkom organizacijom jasan su pokazatelj sasvim nerealnih očekivanja od rada Specijalizovanih veća i Specijalizovanih tužilaštava Kosova (što je puni naziv za ono što kolokvijalno nazivamo kosovskim Specijalnim sudom). Izgleda da je prevladalo uverenje da će sud svojim radom potkrepiti crno-belu sliku plasiranu iz vrha aktuelne vlasti Srbije o „nama“ kao jedinim žrtvama i „njima“ kao jedinim, ili bar glavnim krivcima za zločine. Kao da se očekuje i potvrda teze da je sama pripadnost OVK dovoljan dokaz da je neko zločinac.

Civilne žrtve rata i dalje diskriminisane

Položaj civilnih žrtava rata u Srbiji, neće biti ništa bolji ni novim zakonskim rešenjem, upozorava nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP).

Nacrt zakona o boračko-invalidskoj zaštiti Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (Ministarstvo), kako navodi FHP, “zadržava diskriminatorne odredbe postojećeg zakonskog rešenja, ostavljajući civilne žrtve rata u nepovoljnijem položaju u odnosu na vojne”.

Aktuelni Zakon o pravima civilnih invalida rata, omogućio je da tek nešto više od 1.200 ljudi stekne status civilne žrtve, navode za RSE u Fondu za humanitarno pravo.

Za štur i zakasneli izveštaj milion dinara iz državnog budžeta

Tužilaštvo za ratne zločine je trebalo još 2015. godine da objavi izveštaj o pojedinim aktivnostima predviđenim Akcionim planom za Poglavlje 23.

Orden za Slavka Lisicu je uvreda za žrtve njegovih zločina

Odlikovanje se dodjeljuje odlukom predsjednice Republike Srpske, u ovom slučaju Željke Cvijanović, a dodijeljeno je u Palati Republike. Cvijanović je povodom dodjeljivanja odlikovanja izjavila da je Lisica to zaslužio kao neustrašivi ratnik i borac za slobodu srpskog naroda.

Slavko Lisica je pravosnažno osuđen 4. septembra 2001. godine na 15 godina zatvora kada je Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio prvostepenu presudu iz 1998. godine po članu 120. stavu (1) Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. U presudi je dokazano da je tokom 1991. godine naređivao bombardovanje civilnih objekata i osoba u Šibeniku, te bombardovanje kulturnih, vjerskih i privrednih objekata.

Srbija i Kosovo da ojačaju domaća pravosuđa

Ivana Žanić, direktorka pravnog programa FHP-a, govori za Danas o procesuiranju ratnih zločina, kosovskom Specijalnom sudu, ubistvu braće Bitići. Primetno je da se u regionu, a naročito u Srbiji, u poslednje vreme čuju sve jači glasovi koji glorifikuju ulogu osuđenih za ratne zločine u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.

Smatram da mi kao društvo još uvek nismo dovoljno učinili da prevaziđemo teret ratnih dešavanja, da odgovorne privedemo pravdi, da žrtvama obezbedimo reparacije, da utvrdimo tačne okolnosti njihovih stradanja i da na taj način priznamo patnju koju su preživele. Jačanje nacionalizma ni jednoj državi u regionu ne ide u prilog jer ono dodatno zaoštrava i opterećuje ionako krhke odnose. Nažalost, nasleđe zajedničke prošlosti je i nakon više od dve decenije od završetka sukoba dominantno obeležje odnosa država koje su nastale raspadom Jugoslavije. Bolja budućnost sigurno neće moći da se izgradi sa pozicije nacionalizma, već isključivo priznavanjem sopstvene odgovornosti za događaje iz prošlosti, kako bismo konačno kao društva krenuli napred – ističe u razgovoru za Danas Ivana Žanić, direktorka pravnog programa Fonda za humanitarno pravo (FHP), koja od aprila 2018. koordinira pravnim timom FHP-a.

Suočavanje Projekat organizacija za ljudska prava predstavljen u Zagrebu – Mapa žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji

Inicijativa za REKOM i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću predstavili su prošle sedmice u Zagrebu interaktivnu mapu žrtava ratova na području nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001. godine, koja pokriva sudbinu žrtava od Domovinskog rata u Hrvatskoj do oružanog sukoba u Makedoniji.

Kako je prenela Hina, dugogodišnja istraživanja i dokumentacija ljudskih gubitka rezultat su nastojanja i saradnje regionalnih dokumentacijskih centara – Documente, Fonda za humanitarno pravo Beograd, Fonda za humanitarno pravo Kosovo i Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo.

Vesna Teršelič iz Documente je istakla da mapa donosi imena i prezimena ubijenih i poručila da se mapom želi doprineti smanjivanju i zaustavljanju manipulacija s brojem žrtava.

Višnja Šijačić o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina