Nisu navodne nego stvarne grobnice

Kratkim mukom, a potom gromkim aplauzom pozdravljen je film „Teret“ Ognjena Glavonića koji je juče prikazan u okviru takmičarskog programa Sarajevo film festivala i koji su neki mediji u Srbiji preliminarno, iako ga nisu videli, proglasili antisrpskim jer se tiče prevoženja leševa kosovskih Albanaca u masovne grobnice u Beograd.

Posle „Dubine dva“, „Teret“ je drugi film Glavonića koji se tiče ratnih zločina i njihovog prikrivanja ali na različite načine. „Dubina“ je dokumentarni, a „Teret“ igrani film. U 98 minuta pokretnih slika pratimo Vladu (igra ga Leon Lučev) koji radi kao vozač kamiona tokom NATO bombardovanja Srbije. Nakon što je preuzeo da sa Kosova do Beograda preveze tajanstveni teret, Vlada kamionom prolazi kroz nepoznate krajeve i pokušava da pronađe pravi put u ratom razorenoj zemlji

Izbeglica i žrtava Oluje se setimo samo na godišnjicu

“Dok je ova garnitura političara na vlasti u Srbiji i Hrvatskoj ništa se neće desiti, žrtve se koriste u neku vrstu nacionalnog prebrojavanja, u Hrvatskoj će se govoriti isključlivo o hrvatskim žrtvama, u Srbiji o srpskim i to će služiti za dizanje tenzija”, kaže novinar Vremena Filip Švarm.

Ovog vikenda navršavaju se 23 godine od akcije “Oluja”. Hrvatska slavi, dok Srbija podseća na proterivanje više od 200.000 i ubistvo oko 2.000 Srba tokom te akcije. Međutim, i ovi podaci se razlikuju u zavisnosti od izvora. U “Oluji” je, prema podacima srpskog Komesarijata za izbeglice, proterano 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.

Sinoć je u Bačkoj Palanci održana centralna državna komemoracija povodom Dana sežanja na žrtve.

Generalima ordenje, žrtvama ni priznanje

Prošlo je 23 godine od operacije Oluja, ali o tome šta se tada desilo, šta je bio cilj te operacije i kakve su njene posledice – između Hrvatske i Srbije nema ni minimuma konsenzusa. Za jedne je Oluja samo oslobodilačka, za druge samo zločinačka operacija. Nekada zaraćene strane danas su, makar u vezi sa tim šta se u ratu dešavalo, i dalje posvađane. Za to vreme, srpske žrtve Oluje osuđene su na čekanje. Čekaju sudsku pravdu, čekaju ostvarenje svojih prava (naknadu štete od Hrvatske, priznanje statusa civilnih žrtava rata od Srbije), čekaju otkrivanje sudbine nestalih, čekaju na procese koji su mogli biti okončani nakon tri a ne 23 godine.

Documenta: 23 godine traju istrage o zločinima nakon Oluje

Voditeljica Documente Vesna Teršelič i novinar i Drago Pilsel u petak su, povodom predstojeće 23. obljetnice Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, upozorili da još nije završena istraga za zločine koje su pripadnici Hrvatske vojske (HV) počinili 12. kolovoza 1995. u Komiću i Poljicima, selima nedaleko Udbine.

Upozorivši kako je pred hrvatskim pravosuđem procesuiran jako mali broj zločina, Teršelič je rekla da su stradanja u selima Komić i Poljice, nedaleko Udbine, prijavljena policiji neposredno nakon počinjena zločina, ali je istraga još uvijek u tijeku. Navela je da je, temeljem podataka HHO-a, u selo Komić, u kome je nakon “Oluje” ostalo 20-tak mještana, tenkovima i oklopnim transporterima ušla grupa hrvatskih vojnika koji su pucali iz vatrenog oružja i palili kuće.

Zamagljivanje prošlosti – zajednički interes političke elite i ratnih profitera

Ko sve i iz koji razloga pokušava da onemogući iznošenju istine od ratnim zločinima i proces pomirenja u regionu

Zemlje regiona Zapadnog Balkana ne rade dovoljno na procesu suočavanja sa prošlošću i pomirenju, a Evropa i njene institucije nemoćne su ili nezainteresovane da ih na to nateraju, ocenjuju pojedini sagovornici VOICE-a. Drugi smatraju da to pitanje ne može niko da nametne spolja, pa ni EU, te da zemlje regiona moraju između sebe da „poguraju“ taj proces, naravno uz pomoć EU.

Poslednji udarac procesu suočavanju sa prošlošću zadat je na Samitu zemalja Zapadnog Balkana, održanom u Londonu 9. i 10. jula, kada je izostala je podrška formiranju REKOM-a – regionalne komisije za utvrđivanje činjenica, koja bi napravila registar žrtava ratova devedesetih. Na nemoć EU u konkretnom slučaju ukazala je u svom autorskom tekstu i Denisa Kostovicova, vanredna profesorka globalnih politika na Katedri za upravljanje Londonske škole ekonomije i političkih nauka (LSE). Kako je navela, na površinu je isplivao nedostatak konkretnog programa EU sa ciljem rešavanja problema vezanih za zločine počinjene u prošlosti i za dalji napredak u procesu pomirenja, dok su aktivisti civilnog društva, prema njenom mišljenju, ostavljeni da se bore sa pitanjem kako da nastave dalje.

Žrtve ‘Oluje’ zaboravljene i u Hrvatskoj i u Srbiji

Namera predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da na 23. godišnjicu od završetka vojno-policijske akcije „Oluja“ odlikuje hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača je loša i neće doprineti pomirenju u regionu, rekao je Nemanja Stjepanović, istaživač Fonda za humanitarno pravo (FHP), na javnom času o akciji „Oluja“, koji je održan u ponedeljak u prostorijama Fonda.

„To što mi imamo tu Žalbenu presudu Haškog tribunala i dalje ne znači da u toj operaciji koju su predvodili generali Gotovina i Markač nisu počinjeni brojni zločini nad civilima. Zbog toga, bez obzira na tu presudu, mislim da je loša odluka da generali budu odlikovani i da ona neće doprineti približavanju stavova šta se u ’Oluji’ dešavalo i da će još manje doprineti da činjenice izađu na videlo“, rekao je Nemanja Stjepanović, u osvrtu na drugostepenu presudu Haškog tribunala iz novembra 2012. godine, kojom su generali hrvatske vojske Ante Gotovina i Mladen Markač oslobođeni optužbi za ratne zločine nad civilima u avgustu 1995. godine.

Višnja Šijačić iz FHP o odgovornosti Vjerice Radete za širenje mržnje

Tvit poslanice SRS Vjerice Radete, kao komentar na smrt Hatidže Mehmedović iz udruženja Majke Srebrenice, izazvao je lavinu negodovanja u srpskoj javnosti. Osude su stigle iz vlasti, opozicije, nevladinog sektora, ali ni nekoliko dana kasnije, nema nagoveštaja bilo kakvih sankcija za govor mržnje plasiran sa društvenih mreža.

Priopćenje: PREDSJEDNICE OSTANITE DOSLJEDNI, ISPRIČAJTE SE CIVILNIM ŽRTVAMA OLUJE

PREDSJEDNICE OSTANITE DOSLJEDNI SVOM STAVU O ŽRTVAMA

Inicijativa mladih za ljudska prava traži od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića da civilnim žrtvama VRO Oluje upute iskrene isprike te poziva građane da potpišu online peticiju koja to od njih i zahtjeva.

Pozdravljamo riječi predsjednice Grabar Kitarović, koje je prilikom posjete Spomen području Jasenovac s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom u svom govoru izrekla:

“Nijedan politički cilj ni poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime. Stoga, Hrvatska nastavlja svoju brigu o kolektivnom sjećanju na zločine koji su se ovdje dogodili, na tragediju hrvatskih građana i zločin nad hrvatskim građanima prije svega.”

Dvadeset godina od zločina nad srpskim civilima u Orahovcu

Porodice žrtava obeležile su na beogradskom groblju Orlovača 20. godišnjicu zločina nad srpskim i drugim nealbanskim civilima na prodručju opštine Orahovac na Kosovu, 1998. godine. Sa njima su bili nevladini i mirovni aktivisti, ali niko od predstavnika vlasti u Srbiji.

Montaža: Ana Toader

Preuzeto sa portala Slobodna Evropa

Nemanja Stjepanović: Normalno društvo ne diže spomenik Miloševiću