Policijske snage bosanskih Srba su pre 27 godina selektovale, transportovale i pogubile žrtve bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, a potom bacile njihova tela u jamu.
Albancima, ali i građanima drugih nacionalnosti sa Kosova, Osnovni sud u Leskovcu počeo je slati pozive za izdržavanje zatvorske kazne.
Rade to na osnovu pravosnažnih presuda koje su donijeli drugi sudovi u Republici Srbiji.
Riječ je o procesima koji su započeti krajem ’90-ih godina.
Pozivi su upućeni većem broju osuđenih osoba.
U slučaju da se ne odazovu, izdat će naredbe za prinudno dovođenje, a nakon toga i potjernice.
Svedočenje Save Mirkovića pred Haškim tribunalom u postupku protiv hrvatskih generala za zločine počinjene u akciji “Oluja”. Porodica Save Mirkovića izbegla je iz Hrvatske 4. avgusta 1995. godine za vreme hrvatske vojne akcije „Oluja“ kada je proterano oko 200.000 Srba, a ubijeno ili nestalo oko 2.000. Mirković je 26. avgust 2008. godine svedočio pred Haškim tribunalom u postupku protiv hrvatskih generala za zločine počinjene u „Oluji“.
Još jedna godišnjica hrvatske vojne akcije obeležena zahtevima iz Srbije da zločini Hrvata budu procesuirani pred srpskim pravosuđem. Vlada Srbije je još 2003. usvojila Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, po kojem srpsko pravosuđe može da procesuira državljane bivših jugoslovenskih republika.
Šolaja je služio zatvorsku kaznu zbog učešća u masakru u Podujevu u martu 1999. godine
Miodrag Šolaja, bivši pripadnik jedinice “Škorpioni” osuđen za masakr nad albanskim civilima u Podujevu na Kosovu 1999. godine, pušten je na uslovnu slobodu nakon odsluženih dve trećine kazne. Ovo je druga sudska odluka kojom se bivši pripadnici “Škorpiona” puštaju na uslovni otpust doneta za nešto više od godinu dana.
Radiju Slobodna Evropa (RSE) dostavljeno je rešenje Apelacionog suda u Beogradu, doneto 31. jula, da se bivši pripadnik “Škorpiona” Miodrag Šolaja pušta na uslovnu slobodu tri godine pre isteka kazne, nakon što je proveo 12 godina u zatvoru.
U 24 godine od operacije „Oluja“, hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajinskim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi. Suđenja su rezultirala sa dvije osuđujuće presude, od čega je presuda za zločine u Prokljanu i Mandićima pravomoćna, a za zločin u Kijanima nepravomoćna.
Vojna operacija Hrvatske vojske (uz sudjelovanje Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH) nazvana „Olujom“ (započela je 4. kolovoza/augusta 1995. u 5 časova) bila je jedinstvena akcija kojom su u teritorijalni sastav i ustavno-pravni poredak reintegrirana područja označavana UN sektorima „Sjever“ (Banija i Kordun) i „Jug“ (Lika i Dalmacija) u Republici Hrvatskoj i razbijena srpska blokada Bihaća u Republici BiH.
Osnovni sud u Leskovcu potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) da je Albancima sa Kosova počeo da šalje pozive za izdržavanje zatvorske kazne na osnovu pravosnažnih presuda koje su doneli drugi sudovi u Republici Srbiji, pred kojima su ti postupci vođeni. Dodaju da su pozivi već upućeni većem broju osuđenih osoba, najavivši nove naloge za zatvor.
Spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo je usvojio rezoluciju kojom poziva Srbiju da pronađe ubice Braće Bitići, američkih državljana albanskog porekla, koji su ubijeni 1999. godine, nakon što ih je srpska policija pritvorila.
Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će i ovog 18. jula 2019. godine, zajedno sa porodicama žrtava, prisustvovati komemoraciji, na groblju Orlovača, na kome će položiti venac sa natpisom “Pamtimo zločine u Orahovcu”. I ovim činom Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo će izraziti saosećanje i solidarnost sa porodicama žrtava, kao i podršku njihovim zahtevima za utvrđivanjem svih činjenica o ovom zločinu i privođenjem svih počinilaca pravdi.