U Rudnici će još jednom biti vršena iskopavanja u cilju utvrđivanja tačnog lokaliteta eventualne masovne grobnice, izjavio zamenik tužioca za ratne zločine Dragoljub Stanković.
Kad bi nevina i nemoćna Aleksandra Zec, koja je morala biti upucana i bačena na deponij zajedno sa svojom majkom, dobila jedan mali memorijal, makar i onaj simbolični, zar bi to urušilo temelje ovog društva ili bi promijenilo cijeli diskurs vezan uz rat? Zašto je problem priznati da i ona zaslužuje svoje mjesto u javnom prostoru i diskursu?
Svako malo u javnosti se aktualizira pitanje koliko su pripadnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj spremni na suočavanje s ratnom prošlošću; pritom ih se, s nekih adresa, kolektivno zna okrivljavati da ne žele reći gdje se skrivaju zločinci i gdje su masovne grobnice. No koliko je ta ista javnost spremna na suočavanje i osudu zločina koje su počinili pripadnici većinskog naroda govori i njezin odnos prema procesima ekshumacija i identifikacija žrtava srpske nacionalnosti, koji se uglavnom odvijaju sporo, u tajnosti i uz svojevrsnu medijsku blokadu. Premda je pitanje nestalih jedno od najvažnijih u bilateralnim razgovorima zvaničnika Hrvatske i Srbije – njegovo ubrzano rješavanje obećavali su najprije predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić, pa nasljednik mu Tomislav Nikolić, potom premijeri Zoran Milanović i Ivica Dačić, pa prvi potpredsjednici vlada Vesna Pusić i Aleksandar Vučić – procesi ekshumacija i identifikacija i dalje idu presporo.
Apel da ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić uspostavi stalnu i sveobuhvatnu proceduru provera pripadnika MUP-a koja će uključivati, pored najavljenih bezbednosnih i psihofizičkih, i proveru ratne prošlosti, odnosno odgovornosti za činjenje ili prikrivanje zločina kao i propuste da spreče kršenja ljudskih prava tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije
Beograd — Predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je da će ta komisija sledeće nedelje zatražiti od prištinskih vlasti otvaranje arhiva takozvane OVK.
Osječki Županijski sud danas je nepravosnažno osudio Vladimira Milankovića na osam godina zatvora, zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području Siska, tokom 1991. i 1992.
Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je danas da Srbija u potpunosti sarađuje sa Hagom i da nema nijedno otvoreno pitanje, ali da suđenje lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju predstavlja neviđeni skandal. Ljajić je u Jutarnjem programu TV Pink rekao da je nedavna poseta glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca Beogradu srećom bila protokolarna i da je “priča Haga praktično završena”.
Pismo koje je obišlo svet i dovelo do presedana: danski sudija Frederik Harhof izbačen je iz Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Njegovo privatno pismo i posledični otkaz još uvek su predmet kontroverze: da li je moguća odgovarajuća primena međunarodnog humanitarnog prava ukoliko generali ne mogu biti osuđeni za zločine koje su, s njihovim znanjem, počinili njihovi podređeni.
Poslednjeg dana žalbene rasprave na suđenju za genocid i druge zločine počinjene nad bosanskim Muslimanima nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, argumente je izlagala optužba, a pravo da se obrate vijeću iskoristili su i neki od optuženih
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc ocenio je na sednici Saveta bezbednosti UN da Srbija marljivo sarađuje sa sudom u Hagu, ali da je potrebno da se istraži i krivično gone oni koji su pomagali u skrivanju haških begunaca.