Spomenik srednjevekovnom vladaru Stefanu Nemanji u okviru projekta „Beograd na vodi“ predstavlja pokušaj vlasti u Srbiji da obnovi mitove „o staroj slavi i zlatnom dobu“ – jedan je od zaključaka onlajn diskusije „Izgradnja nacionalnog ponosa“.
“Srebrenica je ozbiljna trauma, jedna od naših najvećih kolektivnih. 25 godina je trenutak kada se trebamo okrenuti i vidjeti šta smo naučili od tada. U kakvom smo stanju bili i u kakvom smo stanju danas”, kazao je za N1 Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari.
Suljagić je razgovarao sa Emelom Burdžević – Slipičević u okviru emisije “Večernji studio” povodom ovogodišnjeg obiljećavanja godišnjice genocida u Srebrenici, te radu Memorijalnog centra Potočari.
“Srebrenica je jedan od aršina kojim mnogi od nas mogu mjeriti svoje živote. U tom smislu, nije mnogo ni prošlo, kada gledate veliku sliku 25 godina nije ništa naročito. Ovo je trenutak da se osvrnemo i pogledamo gdje smo 1995. a gdje danas. Koje smo izazove prevladali od tada, svi smo se mi i mučili i patili, svi građani ove zemlje”.
Na današnji dan 1993. godine u srednjoj Bosni, u selu Ahmići počinjeni su zločini koji su izvršeni od strane pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Masakr u Ahmićima bio je sastavni dio etničkog čišćenja Lašvanske doline od Bošnjaka u kojem je ubijeno više od sto ljudi, a selo je uništeno.
Žalbeno je vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu koji se odnosi na zločine u Ahmićima Darija Kordića osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 25 godina, a Marija Čerkeza na 6 godina, te je potvrdilo zaključak Raspravnog vijeća da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om u relevantnom razdoblju, da je rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak izjavio je u Novom danu da je lider radikala Vojislav Šešelj u Hrtkovcima uspeo da pokaže da “postoji ozbiljan nesporazum u ovoj zemlji”.
“Jer, ako osuđeni ratni zločinac može da preti da će ponoviti zločine za koje je osuđen na 10 godina zatvora, okupljanjima na mestu gde je pre 26 godina počinjen taj zločin, na to je moralo da reaguje tužilaštvo. Državni organi nisu samo policija, koja je uradila svoj posao, ali ne razumem tužilaštvo, ne razumem pravosuđe”, ocenio je Čanak.
Dodao je da ne razume ni situaciju u zemlji u kojoj se sa toliko bolećivosti gleda na Šešeljeve postupke i smatra da je to posledica činjenice da je koalicija na vlasti toliko široka da se trudi da zahvati i levo i desno krilo.
Suočavanje sa prošlošću, poseban je dio Sarajevo Film Festivala, a obuhvata ostvarenja koja se bave poslijeratnim naslijeđem.
Ove godine to su tri filma iz Srbije, Hrvatske i Njemačke. Programu su značajan doprinos dali fondacija Robert Bosch Stiftung i Al Jazeera Balkans.
Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je Ustavnom sudu Srbije inicijativu za pokretanje postupka ocene ustavnosti Zakona o pravima civilnih invalida rata, zbog suprotnosti njegovih odredbi sa Ustavom Srbije i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. FHP očekuje od Ustavnog suda da postupi po ovoj inicijativi i sporne odredbe (članove 2 i 3 Zakona) proglasi neustavnim i stavi ih van snage, što bi otvorilo put donošenju novog zakona koji bi garantovao puna prava civilnih žrtava oružanih sukoba, u skladu sa Ustavom i međunarodnim obavezama države Srbije.
Dugometražni dokumentarni film mladog beogradskog reditelja Ognjena Glavonića„Dubina dva“ o masovnim grobnicama u Srbiji u kojima su tajno 1999. godine pokopana tela ubijenih Albanaca, kako bi se sakrili zločini počinjeni na Kosovu, imaće svetsku premijeru na prestižnom berlinskom filmskom festivalu Berlinale.
Alma Peković, ćerka i sestra žrtvava ratnog zločina iz aprila 1992, u Bijeljini, događaja koji je osvedočen na fotografiji foto-reportera Rona Haviva, a na kojoj se vidi da su ubice pripadnici Srpske dobrovoljačke garde – takozvanih Arkanovih Tigrova, podnela je 2. aprila 2015. godine krivičnu prijavu protiv anonimnih lica Tužilaštvu za ratne zločine.
U Mostu RSE razgovaralo se o tome zašto je 20 godina nakon završetka jugoslovenskih ratova suočavanje sa prošlošću dalje nego ikad. Sagovornici su bili dva istoričara: Tvrtko Jakovina iz Zagreba iMilivoj Bešlin iz Novog Sada.
