U susret 25. godišnjici genocida u Srebrenici, Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavlja svoj prvi digitalni narativ „Deportacija izbeglica u Srebrenici“, nastao na osnovu istoimenog Dosijea koji je FHP predstavio javnosti u julu 2017. godine.
“Srebrenica je ozbiljna trauma, jedna od naših najvećih kolektivnih. 25 godina je trenutak kada se trebamo okrenuti i vidjeti šta smo naučili od tada. U kakvom smo stanju bili i u kakvom smo stanju danas”, kazao je za N1 Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Potočari.
Suljagić je razgovarao sa Emelom Burdžević – Slipičević u okviru emisije “Večernji studio” povodom ovogodišnjeg obiljećavanja godišnjice genocida u Srebrenici, te radu Memorijalnog centra Potočari.
“Srebrenica je jedan od aršina kojim mnogi od nas mogu mjeriti svoje živote. U tom smislu, nije mnogo ni prošlo, kada gledate veliku sliku 25 godina nije ništa naročito. Ovo je trenutak da se osvrnemo i pogledamo gdje smo 1995. a gdje danas. Koje smo izazove prevladali od tada, svi smo se mi i mučili i patili, svi građani ove zemlje”.
Preuzeto sa portala Nova S
Voljela bih kad bih mogla da vam ispričam kako je to biti dijete, ali vi razgovarate sa osobom koja to nikada nije bila, koja nikada to nije stigla da bude – tako svoju priču počinje Dževa Avdić, tridesetogodišnja mlada žena koja je djetinjstvo provela u ratnoj Srebrenici.
Dom gdje je rođena, selo Zeleni Jadar kod Milića, u istočnoj Bosni, zajedno sa roditeljima i bratom napustila je početkom 1992. godine. Otišli su u obližnji grad, Srebrenicu. Nekoliko dana nakon njihovog odlaska, sve kuće u Zelenom Jadru su spaljene, među kojima i njena.
U 2020. godini nije iznenađujuće da u Srbiji za naredne izbore budu kandidovani oni koji su osuđeni za ratne zločine, rekla je za Hayat.ba iz Beograda Jovana Kolarić, istraživačica Fonda za humanitarno pravo.
Preuzeto sa portala Hayat.ba
Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je 22. aprila 2020. godine Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ) Republike Srbije krivičnu prijavu protiv nekoliko NN lica, zbog ubistva Himze Fazlića u Zvorniku u maju 1992. godine.
Na sledećem linku možete pročitati osmi po redu izveštaj o suđenjima za ratne zločine u Srbiji u 2019. godini Fonda za humanitarno pravo (FHP).
FHP je tokom 2019. godine pratio sva suđenja za ratne zločine koja su se vodila na teritoriji Srbije, odnosno ukupno 24 predmeta pred odeljenjima za ratne zločine Višeg i Apelacionog suda u Beogradu. U izveštaju su za sve predmete dati kratki pregledi postupka i osnovni nalazi FHP-a u vezi sa predmetom, a koji su od značaja za javnost. Veliki broj postupaka za ratne zločine obrađenih u ovom izveštaju traje više godina, te su za kompletan uvid u tok postupka i nalaze koji se tiču tih predmeta relevantni i prethodni godišnji izveštaji FHP-a o suđenjima.
Izveštaj ključnu pažnju poklanja radu Tužilaštva za ratne zločine (TRZ) i sudova u javnim delovima sudskog postupka, a pre svega analizira optužnice i presude u svakom pojedinačnom predmetu. Rad drugih organa uključenih u procesuiranje ratnih zločina – Službe za otkrivanje ratnih zločina Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP), Jedinice za zaštitu i sličnih – nije moguće analizirati na nivou pojedinačnih predmeta, jer o tome ne postoje javno dostupni podaci.
U promociji knjige “U Srebrenici nije bilo genocida” zločincu Šešelju pomogle su vlasti općine Novi Beograd, gdje je zamjenik načelnika Svetozar Andrić, ratni komandant Birčanske brigade i načelnik Štaba Drinskog korpusa VRS.
Ratni zločinac Vojislav Šešelj nastavlja seriju promocija svoje knjige “U Srebrenici nije bilo genocida”. U pokušajima dajim pisanijama negira presudu Međunarodnog suda u Hagu pomogle su mu i vlasti općine Novi Beograd, gdje je na dužnosti zamjenika načelnika Aleksandra Šapića ovdašnjoj javnosti mnogo poznatiji Svetozar Andrić, ratni komandant Birčanske brigade i načelnik Štaba Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.
Na 27. godišnjicu zločina u Štrpcima, kada su pripadnici formacije “Osvetnici” i Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), na železničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti, poslanici Skupštine Srbije raspravljaju o zakonu koji uređuje status civilnih žrtava rata.
Ali ni ovaj novi zakon, kao ni važeći iz 1996. godine, porodicama stradalih u Štrpcima, mestu u BiH na granici sa Srbijom, neće omogućiti status članova porodica civilnih žrtava.
Predlog Zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica predviđa da je civilna žrtva rata državljanin Republike Srbije koji je kao civilno lice izgubio život od strane neprijatelja ili od zaostalog ratnog materijala za vreme rata ili u toku izvođenja ratnih operacija na teritoriji Republike Srbije.
Status članova porodica civilnih žrtava, koji bi im omogućio mesečna novčana primanja i socijalnu podršku, članovi porodica stradalih u Štrpcima ne mogu da ostvare jer njihovi najbliži nisu stradali u Srbiji već u BIH.
Apel Ženskoj parlamentarnoj mreži – Glasajte protiv Predloga zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica koji žrtvama ratnog silovanja ne daje status civilnih žrtava rata!
Beograd, 28.02.2019. – Autonomni ženski centar, Žene u crnom i Fond za humanitarno pravo apeluju na narodne poslanice, članice Ženske parlamentarne mreže, da glasaju protiv Predloga zakona o pravima boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova njihovih porodica zbog toga što predloženi zakon ne prepoznaje osobe koje su preživele seksualno nasilje u oružanim sukobima kao civilne žrtve rata.
Predlaganjem ovog zakona, u koji nije uvršten ni jedan predlog organizacija civilnog društva koje se bave položajem i prepoznavanjem civilnih žrtava rata, i to posebno žena žrtava ratnog silovanja, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja nastavlja sa ranije ustanovljenom praksom predlaganja zakona kojima se diskriminišu žene, deca i ostale ranjive kategorije stanovništva.