Temeljem donošenja oslobađajuće presude Žalbenog vijeća MKSJ-a u predmetu protiv Gotovine i Markača, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću želi još jednom istaknuti da kada su u pitanju obitelji žrtava, ne smijemo dopustiti da zločini počinjeni tijekom i nakon VRA Oluja ostanu tragedija bez epiloga
Temeljem donošenja oslobađajuće presude Žalbenog vijeća MKSJ-a u predmetu protiv Gotovine i Markača, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću želi još jednom istaknuti da kada su u pitanju obitelji žrtava, ne smijemo dopustiti da zločini počinjeni tijekom i nakon VRA Oluja ostanu tragedija bez epiloga
Pravosnažna presuda generalima Gotovini i Markaču sasvim sigurno nije donela pravdu žrtvama. Oslobađanjem generala, drugostepenom presudom je utvrđeno da nema državne odgovornosti Republike Hrvatske za zločine počinjene za vreme i nakon operacije Oluja – nema zajedničkog zločinačkog poduhvata, te nema ni njihove krivične odgovornosti.
“Presuda nije donela pravdu za žrtve, zaboravljeno je šta se dogodilo ljudima od trenutka kada je počelo granatiranje i iznenađuje obrazloženje žalbenog veća da optuženi nisu učestovali u donošenju diskriminatorskih propisa koji su sprečavali povratak Srba”, rekla je predsednica Fonda za humanitarno pravo .
Predsednica beogradskog Fonda za Humanitarno pravo Nataša Kandić izjavila je danas da oslobađanje hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača nije donelo pravdu za žrtve i da presudom nisu pomenuti ni ratni zločini, ni egzodus Srba iz Hrvatske.
U Srbiji i u nevladinom sektoru, među onima koji su bezrezrervno podržavali sudjenja za ratne zločine pred Haškim tribunalom , beskompromisno se zalagali za izručivanje optuženih medjunarodnom sudu, čuđenje i neodobravanje oslobađajuće presude za dva hrvatska generala Antu Gotovinu i Mladena Markača.
Nataša Kandić: “Muslimani iz Bijeljine koji su radili u Srbiji imali su tretman Jevreja u Trećem rajhu; gotovo da su nosili žute trake”
U Tužilaštvu u Beogradu su zadovoljni zbog zelenog svetla nadležnih u Sarajevu za potpisivanje Protokola o saradnji u progonu počinitelja krivičnih dijela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je sačinjen, kažu, još pre godinu dana. Ali podvlače da taj dokument nije pravno obavezujući, već se primenjuje po principu dobrovoljnosti.
NOVI SAD, BEOGRAD – “Onaj ko je izneo podatke o prisluškivanju, o presretanju automobila, mora dati i jasan odgovor, da li se ili nije i na koji način to desilo”, izjavila je za RTV direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
U Beogradu je 9. decembra 1992. osnovan Fond za humanitarno pravo, nevladina organizacija koja se već pune dve decenije bavi istraživanjem, dokumentovanjem i objavljivanjem slučajeva teških kršenja ljudskih prava, prepoznatljiva pre svega po dokumentovanju ratnih zločina i učešću u pravosudnom progonu njihovih počinilaca. Osnovan nakon završetka najkrvavijih sukoba u Hrvatskoj i prve faze etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini, Fond je na samom početku svog delovanja zauzeo značajno mesto u Srbiji preplavljenoj uniformisanim povratnicima iz osvajačkih i pljačkaških pohoda, u društvu u kojem je nacionalizam delovao nepobedivo. Prva istraživanja Fonda sprovedena su u selu Hrtkovci iz kojeg su prvoborci Srpske radikalne stranke proterivali Hrvate.